Koncept 4_Tornja u Urbanom Vrtu afirmira, u zadnjih 20ak godina zanemarenu tipologiju stambenih vertikala. Tornjevi na zelenoj bazi urbanog vrta / parka, omogućuju minimalno zauzimanje tlocrtne površine, maksimalan utjecaj dnevnog svjetla i insolacije, povećavaju provjetravanje i omogućuju pogled na sve 4 strane svijeta u atraktivnim stanovima s loggiama.

Osnovne karakteristike projekta su integracija velikog programskog zadatka u urbanu strukturu Zameta sa ciljem da se ona što manje narušava, i vrednovanje urbane datosti okoliša. Zajednički konceptualni i oblikovni element rukometne dvorane i centra Zamet su "teritorijalne trake" koje se protežu u smjeru sjever-jug, a funkcioniraju istovremeno kao arhitektonski element oblikovanja objekata i spone između parka-škole i ulice. Rukometna dvorana je trećinom svog volumena usječena u teren, a zgrada s javnim i uslužnim sadržajima potpuno se uklopila u teren odnosno ona ga svojim "trakama" stvara. Prostor na krovu nije obilježje samo zgrade poslovnog dijela centra već se i krov dvorane za vrijeme slobodnog korištenja koristi kao svojevrsni produžetak parka smještenog sjeverno od dvorane. Arhitektura javnih sadržaja - trgovačkog centra, Gradske čitaonice i mjesnog odbora - izlazi iz topografije terena i povezuje trg ispred dvorane i trg ispred škole i nastoji se ukomponirati u cjelokupni postojeći kontekst zapadnog Zameta. Dvorana je projektirana za internacionalna sportska nadmetanja i po najsuvremenijim svjetskim, sportskim standardima. Prostor dvorane je zamišljen potpuno fleksibilnim. Gledalište je potpuno koncipirano kao sustav sa teleskopskim tribinama, koje se po potrebi otvaraju i prilagođavaju vrsti natjecanja, broju gledatelja, a kod velikih natjecanja moguće je otvaranjem svih tribina ostvariti 2380 sjedećih mjesta.

Projekt novog autobusnog terminala i garažne kuće za 900 vozila u Rijeci je jedan od prvih koraka "osvajanja" područja riječke luke, koja se polako počela otvarati gradu. Lokacija se nalazi u dijelu riječke luke koja je oduvijek bila zatvorena za javnost, između željezničkog kolodvora, robnog terminala i putničke luke. Jedan od važnih određujućih faktora oblikovanja je različitost u mjerilu između lučkih skladišta sa jedne i gradskih blokova sa druge strane. Nova zgrada terminala dužinom od 300 metara reminiscira masivnost skladišta, dok su urbani blokovi odredili visinski gabarit i podjelu kuće u zone - blokove sa atrijima. Područje novog terminala okruženo je svim mogućim vrstama prometa - željezničkim, teretnim, lučkim, cestovnim i pješačkim pa je nova infrastruktura zgrade postala urbana strategija, puno više od same arhitekture. Unutar zgrade terminala smješteni su trgovački prostori, autobusni terminal s 18 perona, bus depo za 14 autobusa, javna garaža za 900 vozila, poslovni i javni sadržaji na višim etažama, te višenamjenska dvorana u dijelu obnovljenog postojećeg skladišta. Pješački pristupi osigurani su iz Krešimirove ulice, novooblikovanog trga Žabica i produžene ulice Riva, a svi se objedinjuju na najnižem nivou zgrade, od kuda kreću na više etaže. Projektiranjem je stvoren kvalitetan i dostupan "pješački otok" autobusnog kolodvora sa kojeg je omogućen pristup peronima, bez preklapanja pješačkog i kolnog prometa. Konstrukcija i fasada su čelične i svojevrsna su posveta lučkim kranovima i konstrukcijama, a ujedno omogućavaju veće raspone i kvalitetnije oblikovanje prostora.

Na prostoru natječajnog projekta, križanju ulica Miramarska i Bednjanska sudaraju se dva urbanistička koncepta grada; sjeverni sa čvrstim blokovima donjeg grada zaustavljenih željezničkom prugom i južni, primarno razvijen uz Vukovarsku ulicu, naglašeno modernističkog karaktera s dominantnim zgradama uglavnom javnog i društvenog karaktera.
Koncept nagrađenog projekta proizlazi iz oblikovanja jedinstvenog objekta koji će u sebi pomiriti okolnu urbanističku matricu i  zadovoljiti zadani program. Rješenje s dva međusobno povezana volumena, tornja s 20 etaža i nižeg dijela s 5 etaža, objedinilo je planirane ciljeve i ostvarilo kvalitetan odnos sa susjednim građevinama. Međuprostor dvaju volumena - poluotvoreni atriji, povezuju unutarnji prostor poslovnog centra s okolnim javnim pješačkim površinama. U podzemnom dijelu poslovnog centra smještena je garaža za preko 400 vozila, a prizemlje je prostor pristupa centru, sa javnim trgovačko-ugostiteljskim sadržaji. Više etaže zgrade rezervirane su za poslovne korisnike, dok najviša etaža pripada vidikovcu s kojeg se pruža jedinstven pogled na panoramu Zagreba. Jednostavnim, istovremeno iznimno atraktivnim efektom oblikovanja pročelja uvlačenjem i izvlačenjem staklenih modula, zgrada poslovnog centra Miramare dobila je prepoznatljivost, jedinstvenost  i posebnu vrijednost.

Sportsko-poslovni kompleks Spaladium Centar smješten je na sjevernom dijelu splitskog poluotoka, u neposrednoj blizini Poljuda, sportskog kompleksa s nogometnim stadionom i bazenom.
Sportsko - poslovni kompleks čine rukometna dvorana kapaciteta 12 000 gledatelja, trgovački centar od 30 000 m2, poslovni toranj 100 metara visine unutar kojeg je kongresna dvorana, wellness, skybar i ekskluzivni restoran na zadnjem katu s pogledom na čitav grad, okolicu i otoke u splitskom arhipelagu. Projektiran je i parking za 1 500 pgm. Trgovački centar osigurava posjećenost kompleksu i kada rukometna dvorana nije otvorena. Dvorana je polivalentna; osim za rukomet, koristit će se za košarku, tenis, odbojku, boks, moto-cross te za sajmove, kongrese, izložbe, koncerte i slično. Split će tako dobiti prostor za sport, zabavu, kulturu i odmor koji će aktivirati i reafirmirati sjeverni dio splitskog poluotoka.
Kompleks ostvaruje ravnotežu između niskog glavnog volumena i vertikale tornja. Kontrast horizontale i vertikale je kompozicijski i urbanistički postavljen tako da lokaciji daje veći značaj. On je poput nosača brodova; platforme koja udomljava više atraktivnih sadržaja, s vertikalom koja je svojevrsni svjetionik; orjentir i znak lokacije. On je i ulaz u novi dio grada, njegovu budućnost i otvaranje grada sjevernoj luci.
Objekt je oblikovno integriran u kompaktnu cjelinu, obuhvaćen jednom opnom, dok objedinjuje funkcionalno različite sadržaje te omogućava njihovo istovremeno korištenje tijekom cijele godine.

link
Spaladium Centar

Gradski nogometni stadion na Kajzerici u Novom Zagrebu novi je znak u prostoru grada. Snaga njegovog oblikovanja učvršćuje njegovu neposrednu okolicu. Projektirani stadion za više od 50.000 posjetitelja pridonosi suvremenom skylineu grada, a svojom pojavnošću osigurava dolazak vrhunskog svjetskog sporta, zabave i businessa u grad. Pozicioniranjem Stadiona u sportsko rekreativnu zonu hipodroma, na uzdignuti veliki pristupni plato, stadion postaje u potpunosti prepoznatljiv simbol. Nameće se kao moćna i samostalna građevina koja dominira prostorom hipodroma, zelene zone Save i Bundeka, vidljiva s gotovo svih okolnih pozicija s obje obale Save. Prostor obuhvata podijeljen je u tri zone, sukladno projektnom programu, odnosno u tri faze, sukladno financijskom okviru gradnje.
Sjeverna zona, ujedno i prva faza gradnje, omogućuje nesmetano građenje stadiona, neovisno o okolnim naseljima, parcelama i Zagrebačkom Velesajmu.
Središnja zona, druga faza gradnje, bitna je za razvoj stadiona, jer se na njoj razvijaju servisi stadiona, ali i infrastrukturni objekti koji koriste sve zone (javne garaže, parkiranje autobusa i slično).
Južna zona i treća faza gradnje, obuhvaća čitav prostor Velesajma i sve njegove objekte. Ona označava gradnju novih poslovnih, trgovačkih i stambenih sadržaja, novog komercijalnog centra. Unutar novoformiranih kazeta - "blokova" smještaju se hoteli, kongresni centar, javni prostori, shopping mall-ovi, poslovni centri i obavezno stanovanje. Integracija svih ovih sadržaja osigurava cjelodnevni život centra i donosi Novom Zagrebu dugo očekivani društveni centar grada. Smještajem stadiona izvan zone Velesajma ostavlja se mogućnost za gustu i visoku izgradnju interpoliranih objekata koeficijenta 4 i više, s čime se može u potpunosti osigurati financiranje gradnje stadiona i infrastrukturnih građevina poput novih mostova i prometnica. Inspiracija za kružnu arenu je proizašla iz mnogih prikladnih oblika i pojava. Na primjer, poznati takozvani Magnusov efekt (prema Gustavu Magnusu koji ga je prvi objasnio 1852. godine), Coriolisova sila ili u nogometnom žargonu "felša", jedan od najtežih, ali i najatraktivnijih nogometnih udaraca, kada se lopta udara i kada rotira, ima otklon od pravocrtne putanje. Zatim tu je i tradicionalno ime zagrebačkog peciva "kajzerice", koja osim svog imena, a u kontekstu suvremene arene podsjeća i na antičku uzrečicu "kruha i igara", dok u svom geometrijskom obliku ima gotovo identičan oblik projektiranog stadiona. Gradnjom stadiona i njegove nove okolice, u stvarnom i simboličnom smislu započinje revitalizacije "uspavanog" dijela grada, dolazi do ekspanzije interesa za podizanje standarda cjelokupne lokacije, a prostor razvoja Novog Zagreba postaje prostor novog razvoja Zagreba. Smještanjem stadiona u sjevernu zonu uz savski nasip oblikuje se centralni sportsko-rekreacijski park dimenzija i sadržaja primjerenog metropoli. Centralni gradski stadion ujedno i glavni nacionalni stadion, u neposrednom i širem radijusu dobiva prostor koji mu je primjeren. Stadion postaje novi landmark Zagreba.

Projekt 3LHD-a za polivalentni multifunkcionalni novi gradski centar Ujpest u Budimpešti, Mađarska dobio je otkup na međunarodnom javnom natječaju. Centar je lociran uz Vaci ulicu, glavnu prometnicu sjeverne Pešte te javni park Szabadasag i promenadu na Dunavu. Cilj je bio stvoriti novi gradski centar koji je aktivan 24 sata, prostor ugodan za rad i odmor. Analiza urbanističke matrice 19. i 20. stoljeća bila je baza za razvoj koncepta u dva smjera. Stvorena je baza kao platforma za generiranje javnih prostora iz koje izrasta devet tornjeva različitih visina i namjena. S druge strane, omogućena je fleksibilnost layouta s univerzalnom jezgrom kao bazom za razvoj različitih funkcija od poslovnog sadržaja, hotela, restorana i trgovina. 
Pogledi iz različitih dijelova grada na varijante silueta dokidaju dojam masivnosti i odgovaraju na različite kontekstualne uvjete. Ujedno prethodno zapostavljeni prostor formira novu vistu grada. Devet vertikalnih elemenata pažljivo su grupirani s obzirom na pješačke prolaze i funkciju pojedinih objekata i zona. Novi volumeni su udaljeni jedan od drugog tako da svakom osiguraju dovoljno svjetlosti i omoguće kvalitetnu organizaciju prostora. Tlocrti svih vertikala su fleksibilni tako da se u eventualnim budućim promjenama namjene mogu jednostavno preinačiti prema potrebama korisnika.

Lokacija poslovne građevine Brenum nalazi se u mjestu Srebreno na pola puta od Dubrovnika do aerodroma u Ćilipima, okružena autohtonom polu ruralnom strukturom ali u zoni planirane poslovne i gospodarske izgradnje, u konstantnom dijalogu s magistralom duž koje je pružena, upijajući senzacije vrtoglavih promjena i ekstremne brzine.
U takvom dinamičnom kontekstu izuzetna pažnja posvećena je tretmanu pročelja koje u vidu eterične translucentne opne obuhvaća pragmatičan program poslovne građevine. Sam program strukturiran je u tri nadzemne etaže od kojih prizemna sadrži prostore trgovačke namjene s naglaskom na matičnu tvrtku Brenum, poslovnicu banke i ulazni prostor s caffé-om, a katovi poslovne prostore tvrtke Brenum te urede za iznajmljivanje. U podzemnoj etaži nalaze se garažni prostor za potrebe zaposlenika i vanjskih korisnika te spremišta.
Pristupi građevini ostvareni su, za pješake sa sjeverne strane direktno s državne ceste preko prostrane plaze, za vozila na zapadu sa lokalne ceste kojom se, u produžetku, ulazi u centar Srebrenog. Preostali dio čestice planira se hortikulturno rješiti u vidu dekorativnog ambijentalnalnog vrta s pojedinačnim autohtonim vrstama stablašica i arhitektonskim akcentom - zidom - koji prateći perimetar čestice pomiruje visinsku razliku samog platoa na kojem se nalazi građevina i kota okolnih prometnica.

Rezidencija Central je sofisticirani novi koncept urbanog luksuznog življenja nešto što još do sada nije bilo ponuđeno u apartmanskom stanovanju na našem tržištu. Ideja ovog projekta je da se uvede nova kategorija stanovanja ili življenja u rezidenciji koja je i opremom i uslugom slična boravku u luksuznom hotelu u urbanoj metropoli. Iz svakog doma iz ove Rezidencije pruža se pogled na stoljetnu zagrebačku Katedralu, što ju čini najekskluzivnijom stambenom zgradom u Zagrebu. Najbolja pozicija u gradu i neposredna blizina najvažnijih točaka u gradu - Trg Bana J. Jelačića, Dolac, Ribnjak, Zrinjevac, Ilica, Gajeva čine dodatnu kvalitetu urbanog života. Ovo je mjesto za ljude koji žele živjeti u ekskluzivnom stambenom prostoru, a konzumirati sve sadržaje urbane metropole. Ideja je izgraditi dom, utočište od buke velegrada, istovremeno suvremen, rafiniraniranih detalja i sofisticiranog ambijenta. Koncept zgrade je suvremena rezidencija sa krajnje unikatnim apartmanima i gradskim kućama*. U najboljoj tradiciji zagrebačkih pješačkih prolaza, ovaj stambeni kompleks ima pješački prolaz kroz čitavu kuću. Prolaz ide kroz čitav blok od Trga Bana J. Jelačića kroz zgradu Gradskog podruma sve do Cesarčeve i Kurelčeve ulice, a glavni unutarnji klimaks ima u prostranom zelenom vrtu u centru stambenog kompleksa Unutarnji vrt je ozelenjeni prostorni intermezzo, na koji su orjentirani svi dodatni sadržaji zgrade. Oko njega na jednoj podzemnoj i dvije nadzemne etaže nalazimo sve sadržaje koji čine taj kompleks toliko ekskluzivnim.

Poslovni toranj 123 je natječajni projekt za novi poslovni toranj i najvišu zgradu u Zagrebu i Hrvatskoj. Koncept projekta temeljen je na percepciji nedostatka kvalitetnog urbanog javnog prostora na užoj i široj lokaciji. Analiza je pokazala koegzistenciju dviju matrica - modernističke urbane i relikta ruralne koju je apsorbirao gradski prostor - pokazavši da oba modela nemaju dovoljno kvalitetnog javnog prostora.Urbanim koncipiranjem čitave ulazne avenije u Zagreb kao glavne zone poslovnih vertikala dobiva se posve nova percepcija ulazne slike grada.
Novi Poslovni toranj 123 je glavni akcent tog prostora i sa visinom od 123 metra i naprednom DIAGRID konstrukcijom bit će najsuvremenija građevina u gradu. Riječ je o dijagonalnom konstruktivnom konceptu kojeg odlikuju čvrstoća, sigurnost i ekonomičnost. Trapezoidni tlocrtni oblik je potpuno oslobođen stupova i omogućuje različite tlocrtne rasporede. Sadržaji unutar tornja podijeljeni su na poslovne i javne. U prizemlju je visoki, više-etažni lobby pristupačan iz više smjerova i sa više razina, a takvi javni sadržaji se javljaju i na pola visine Tornja (cafe i restaurant), te na zadnjoj etaži na kojoj je predviđen vidikovac sa pogledom od 360° i Muzej urbanističkog razvoja Zagreba. Prostor krova rezerviran je za helidrom. Poslovni toranj 123 bit će najviša zgrada u Hrvatskoj i regiji.

Studija novog jugo-istočnog ulaza u Zagreb je prijedlog gradnje poslovnog tornja od 26 katova koji bi dao prostorni akcent novom gradskom pristupu. Lokacija Radničke ceste i novog Domovinskog mosta leži na jugo-istoku grada Zagreba, s niskogradnjom na lijevoj obali Save, pored novog mosta. Kada budu dovršeni Domovinski most i Radnička cesta, Zagreb će dobiti još jedan pristupni put u grad, prvi u 25 godina. Nova cesta će postati spojnica sa zagrebačkom obilaznicom te najkraći put do zračne luke. Parcela će se popuniti manjih objektima namijenjenim trgovačkim, ugostiteljskim i poslovnim sadržajima, dok će se parkirališta nalaziti na podzemnim etažama. Okolica kao i niske zgrade prilagodit će se sportsko-rekreacijskoj namjeni koja se planira u neposrednoj blizini. Vertikalna os poslovnog tornja osmišljena je tako da transformira kristalični oblik i stvori zanimljive i raznolike prostore u samoj zgradi, dok će nepravilni raspored prozora na pročelju odražavati svjetla automobila koji će prolaziti preko mosta stvarajući promjenjive slike na rijeci Savi, i tako kreirati novi urbani ulaz u grad.

Više od petnaest godina uz glavnu zagrebačku zapadnu ulaznu aveniju stoji nedovršena poslovna zgrada, tzv. "Cimos". Novi vlasnik odlučio je, uz djelomično proširenje i nadogradnju, dovršiti objekt. Novi projekt uzeo je u obzir postojeće konstruktivno i oblikovno stanje, kao i želje naručitelja. Volumen zgrade sastoji se od dva dijela, višeg - poslovne namijene, i nižeg namijenjenog trgovačkim sadržajima i parkiranju. Projekt nije bitnije mijenjao inicijalne funkcije. U oblikovnom smislu njegovi najvažniji elementi su pročelje i atraktivan ulazni lobbby. Novo stakleno pročelje okružuje objekt i svojom tlortnom krivuljom "smekšava" konturu zgrade. Vertikalni brisoleji u punoj visini objekta, osim primarne funkcije, dodatno pospješuju taj efekt. Iz ulaznog lobbya vodi glavna vertikalna komunikacija, stubište i liftovi. Poslovne etaže koncipirane su kao "open space", fleksibilan prostor koji se može naknadno definirati prema specifičnim potrebama.Dogradnjom postojećih etaža povećana je njihova pojedinačna površina, a dogradnja nižeg dijela objekta povećala je parkirne kapacitete.

Gradska četvrt Zavrtnica, nalazi se u dijelu Zagreba u kojem trenutno buja graditeljska aktivnost i gdje se na bivšim tvorničkim parcelama razvijaju nove poslovne četvrti. Potreba za većim stambenim naseljem u ovom novom poslovnom dijelu je više nego nužna. Međutim koncept ovog stambenog gradskog bloka je da se zadovolji potrebe čitavog kvarta za stambenim prostorom i da se omogući maksimalan broj stanova u zdravom i zelenom okružju. Morfologija naselja proizlazi iz same lokacije smještene između donjeg grada i novih gradskih četvrti na jugu. Gustoća naseljenosti preuzeta je iz gustoće donjogradskog bloka, a velika količina zelenih otvorenih prostora i brojnih sportskih sadržaja iz kvalitetnih urbanističkih postavki novih zagrebačkih naselja nastalih u drugoj polovici prošlog stoljeća. Koncept je nastao kombinacijom tih elemenata. Četiri transformirana (engl. folded) urbana bloka omeđuju četiri kolne ulice. Kroz samu četvrt prolaze 3 urbane pješačke ulice, a sadrže veliku količinu zelenila i brojne sportske i rekreacijske sadržaje, a naseljem se proteže i trim staza. Svi su stanovi prostrani, sa velikom površinom staklenih stijena. U prizemljima i drugim javnim prostorima su sportski i welness centar, dječji vrtić, ugostiteljski i trgovački sadržaji, fleksibilni višenamjenski prostori. Ovakav tip stambenog naselja predviđen je za poslovne ljude različitih profesija i njihove obitelji koji žele živjeti na maloj udaljenosti od mjesta rada, a pritom imati imati visoku kvalitetu življenja i bogate sadržaje unutar naselja.

Iblerov Prolaz smjestio se unutar jednog od zagrebačkih donjogradskih blokova. Ime je dobio po poznatom arhitektu Dragi Ibleru, projektantu zgrada koje definiraju Prolaz prema Vlaškoj i Martićevoj ulici. Prvi objekti na tom mjestu sagrađeni su još u prvoj četvrtini XX. stoljeća. Do danas su u prostor uglavnom bili smješteni poslovni i trgovački sadržaji koji su vremenom nestali a prostori ostali neiskorišteni i zapušteni.Projekt novog Iblerovog Prolaza predstavlja koncept kreiranja urbanog katalizatora koji aktivira i redefinira donjogradski kontekst. Sadržajno i oblikovno prostor, iako zadržava prvotnu namjenu, dobija posve nov metropolitanski karakter. Ekskluzivni poslovni, prodajni i ugostiteljski sadržaji smještaju se u urbaniziranu strukturu koja reminiscira pješačku ulicu. Prolaz se vezuje na zagrebačku tradiciju passagea poput Oktogona.Javni prostor ulice dijelom je zatvoreni prostor (postojeći objekt s bačvastim svodom), dijelom je otvoren - trg, a nad dijelom prolaza je predviđena pergola.Uz javni prostor_ulicu u rekonstruiranim postojećim objektima predviđeni su lokali trgovačke namjene različite veličine.

Rekonstrukcija i dogradnja komunalne zgrade groblja Kozala, te uređenje trga na ulazu u groblje značajno poboljšava taj javni prostor grada Rijeke. Prostor groblja dio je zaštićene povijesne cjeline, kao jedno od rijetkih vrijednih groblja iz doba secesije.Analizom zadatka i postojećeg stanja javila se potreba da se artikulira i oblikuje trg kao mjesto okupljanja i zadržavanja, te neatraktivni sadržaji zaklone od pogleda posjetitelja. Zato se novo pročelje jedinstvenog objekta tretira kao "lebdeća" kulisa trga u kojoj se zrcali postojeće zelenilo. Projektiranje trga ispred objekta prestavlja intermezzo na krivulji šetališta iz smjera parka prema groblju. Materijal plohe je bijeli kulir od grobnog bijelog lomljenca, univerzalnog elementa prepoznatljivosti prisustva groblja, ali transformiranog u tri vrste obrade; rastresit, terazzo i polirani terazzo.Projekt je sačuvao cvjećarske kioske, smjestivši ih pod "lebdeći" volumen kuće u staklene cilindre, čime dodatno vizualno naglašavaju novu intervenciju. Oni istovremeno maskiraju vertikalne nosive elemente same kuće.