Projekt novog autobusnog terminala i garažne kuće za 900 vozila u Rijeci je jedan od prvih koraka "osvajanja" područja riječke luke, koja se polako počela otvarati gradu. Lokacija se nalazi u dijelu riječke luke koja je oduvijek bila zatvorena za javnost, između željezničkog kolodvora, robnog terminala i putničke luke. Jedan od važnih određujućih faktora oblikovanja je različitost u mjerilu između lučkih skladišta sa jedne i gradskih blokova sa druge strane. Nova zgrada terminala dužinom od 300 metara reminiscira masivnost skladišta, dok su urbani blokovi odredili visinski gabarit i podjelu kuće u zone - blokove sa atrijima. Područje novog terminala okruženo je svim mogućim vrstama prometa - željezničkim, teretnim, lučkim, cestovnim i pješačkim pa je nova infrastruktura zgrade postala urbana strategija, puno više od same arhitekture. Unutar zgrade terminala smješteni su trgovački prostori, autobusni terminal s 18 perona, bus depo za 14 autobusa, javna garaža za 900 vozila, poslovni i javni sadržaji na višim etažama, te višenamjenska dvorana u dijelu obnovljenog postojećeg skladišta. Pješački pristupi osigurani su iz Krešimirove ulice, novooblikovanog trga Žabica i produžene ulice Riva, a svi se objedinjuju na najnižem nivou zgrade, od kuda kreću na više etaže. Projektiranjem je stvoren kvalitetan i dostupan "pješački otok" autobusnog kolodvora sa kojeg je omogućen pristup peronima, bez preklapanja pješačkog i kolnog prometa. Konstrukcija i fasada su čelične i svojevrsna su posveta lučkim kranovima i konstrukcijama, a ujedno omogućavaju veće raspone i kvalitetnije oblikovanje prostora.

Sportsko-poslovni kompleks Spaladium Centar smješten je na sjevernom dijelu splitskog poluotoka, u neposrednoj blizini Poljuda, sportskog kompleksa s nogometnim stadionom i bazenom.
Sportsko - poslovni kompleks čine rukometna dvorana kapaciteta 12 000 gledatelja, trgovački centar od 30 000 m2, poslovni toranj 100 metara visine unutar kojeg je kongresna dvorana, wellness, skybar i ekskluzivni restoran na zadnjem katu s pogledom na čitav grad, okolicu i otoke u splitskom arhipelagu. Projektiran je i parking za 1 500 pgm. Trgovački centar osigurava posjećenost kompleksu i kada rukometna dvorana nije otvorena. Dvorana je polivalentna; osim za rukomet, koristit će se za košarku, tenis, odbojku, boks, moto-cross te za sajmove, kongrese, izložbe, koncerte i slično. Split će tako dobiti prostor za sport, zabavu, kulturu i odmor koji će aktivirati i reafirmirati sjeverni dio splitskog poluotoka.
Kompleks ostvaruje ravnotežu između niskog glavnog volumena i vertikale tornja. Kontrast horizontale i vertikale je kompozicijski i urbanistički postavljen tako da lokaciji daje veći značaj. On je poput nosača brodova; platforme koja udomljava više atraktivnih sadržaja, s vertikalom koja je svojevrsni svjetionik; orjentir i znak lokacije. On je i ulaz u novi dio grada, njegovu budućnost i otvaranje grada sjevernoj luci.
Objekt je oblikovno integriran u kompaktnu cjelinu, obuhvaćen jednom opnom, dok objedinjuje funkcionalno različite sadržaje te omogućava njihovo istovremeno korištenje tijekom cijele godine.

link
Spaladium Centar

Most Bundek je novi landmark koji spaja sjever i jug grada Zagreb, a pritom valorizira prostor rijeke Save.
Most je dugačak 664 metara te širok 35 metara. Glavni cilj je bio dizajn koji u širem urbanom arhitektonskom kontekstu Save kreira novi ulaz u grad prepoznatljivog i nenametljivog identiteta. Jedan od glavnih oblikovnih elemenata tog identiteta je dizajn kolosijeka lakošinskog vozila koje se za razliku od ostalih mostova ovdje pojavljuje u utrobi mosta, a ne na njegovoj površini. Svojim oblikovanjem most nastoji pokazati i vrijeme i mjesto gdje nastaje. Razlog izbora grede kao glavnog konstruktivnog i oblikovnog elementa je prvenstveno zasnovana na tradiciji zagrebačkih cestovnih mostova u centralnoj zoni Save. Zakrivljeni presjek mostu daje lakoću i dinamičnost, a odnos svjetla i sjene na tom presjeku čini ga elegantnijim.
Plašt mosta perforiran je kontinuiranim trokutastim "rupama" koje imaju višestruku funkciju; od osvjetljavanja pješačke staze, olakšanja konstrukcije do kreiranja integralne dinamične linije koja mostu daje prepoznatljiv izgled.Perforacije se smanjuju prema nasipima i upornjacima a povećavaju prema sredini raspona - koritu Save.
Novi pristup oblikovanju mosta je u dizajnu presjeka svih nosača i konstruktivnih elemenata do elemenata urbane opreme mosta i liftova. Svi elementi u oblikovanju od onih u velikom mjerilu vozila do onih malom mjerilu pješaka (taktilnih elemenata) dio su integralnog oblikovanja cijelog mosta.
Postoje dva lica mosta; dnevno, kada je vanjski dio plašta osvijetljen, a pješačke staze u sjeni, te noćno lice luka, kada je most osvijetljen iznutra i dinamična linija "rupa" dolazi do punog izražaja. Cjelokupno osvjetljenje je projektirano tako da vizualno naglasi dinamiku mosta.
Posebna briga posvećena je pješacima i biciklistima kojima je omogućena komunikacija na dva nivoa, gornjoj plohi mosta i na bokovima zaštićenim od atmosferskih nepogoda. Pješačka komunikacija integrira prostor Bundeka sa južnim i sjevernim nasipom.

Most Jarun je novi landmark, koji grad Zagreb približuje rijeci Savi i dovodi ga u kontekst europskih metropola. Svojim oblikovanjem nastoji pokazati i vrijeme i mjesto gdje nastaje. Uzdužni raspored mosta odabran je prema načelima oblikovanja, učinkovitosti i optimalnog uklapanja u urbani okoliš. Rijeka Sava premoštena je s jednim otvorom da se može ostvariti most koji zorno iskazuje sadašnju svjetsku razinu mogućnosti hrvatskih graditelja. Lučni most je arhetip mosta, a u varijanti s preuzetim potiskom s lukom iznad kolnika, predstavlja optimalno rješenje za nizinski okoliš. Rješenje nije novo, no u mostogradnji novih oblika ih niti nema, s druge strane oblikovanje je izvorno. Razlog odabira luka kao glavnog konstruktivnog i oblikovnog elementa je prvenstveno u dvjema jednakovrijednim obalama koje spaja. Simetrija luka uvijek govori o ravnoteži tih dviju obala, a u ovom slučaju one su podjednako značajne, za razliku od nekih drugih lokacija, gdje to nije slučaj. Novi pristup oblikovanju luka je u drugačijem dizajnu presjeka svih nosača i konstruktivnih elemenata.

Odluka da lokacija Boksiti postane novi autobusni kolodvor za grad Rovinj ima višestruko značenje. Jedan od najbitnijih je da će pozicioniranje kolodvora i javne garaže na toj lokaciji rasteretiti jugoistočni ulaz u staru gradsku jezgru. Ideja je smjestiti velik i zahtjevan sadržaj autobusnog kolodvora u gradsko tkivo, a njegov volumen maksimalno uroniti u zemlju, a ostatak oblikovanja prilagoditi okolini. Program zahtjeva vrlo složenu shemu komunikacija (autobus, auto, pješak) velikog inteziteta sa naglaskom na sigurnost i funkcionalnost. Infrastrukturni objekt koji se sastoji od tri etaže javne garaže i jedne etaže autobusnog kolodvora "obučen" je u sadržaje čija namjena uspostavlja dijalog sa objektima koji je okružuju. Ti sadržaji (ugostiteljski, uslužni, trgovački, poslovni) učinit će taj dio grada aktivnim 24 sata dnevno kroz cijelu godinu. Razdiobom sadržaja na tri volumena objekt se dimenzijom i obujmom prilagođava okolnim građevinama i zadanom kontekstu.