Projekt novog autobusnog terminala i garažne kuće za 900 vozila u Rijeci je jedan od prvih koraka "osvajanja" područja riječke luke, koja se polako počela otvarati gradu. Lokacija se nalazi u dijelu riječke luke koja je oduvijek bila zatvorena za javnost, između željezničkog kolodvora, robnog terminala i putničke luke. Jedan od važnih određujućih faktora oblikovanja je različitost u mjerilu između lučkih skladišta sa jedne i gradskih blokova sa druge strane. Nova zgrada terminala dužinom od 300 metara reminiscira masivnost skladišta, dok su urbani blokovi odredili visinski gabarit i podjelu kuće u zone - blokove sa atrijima. Područje novog terminala okruženo je svim mogućim vrstama prometa - željezničkim, teretnim, lučkim, cestovnim i pješačkim pa je nova infrastruktura zgrade postala urbana strategija, puno više od same arhitekture. Unutar zgrade terminala smješteni su trgovački prostori, autobusni terminal s 18 perona, bus depo za 14 autobusa, javna garaža za 900 vozila, poslovni i javni sadržaji na višim etažama, te višenamjenska dvorana u dijelu obnovljenog postojećeg skladišta. Pješački pristupi osigurani su iz Krešimirove ulice, novooblikovanog trga Žabica i produžene ulice Riva, a svi se objedinjuju na najnižem nivou zgrade, od kuda kreću na više etaže. Projektiranjem je stvoren kvalitetan i dostupan "pješački otok" autobusnog kolodvora sa kojeg je omogućen pristup peronima, bez preklapanja pješačkog i kolnog prometa. Konstrukcija i fasada su čelične i svojevrsna su posveta lučkim kranovima i konstrukcijama, a ujedno omogućavaju veće raspone i kvalitetnije oblikovanje prostora.